Kod klime se obično gleda samo unutrašnja jedinica, dok spoljna, ona na fasadi ili terasi, radi najteži posao. U njoj su kompresor i glavni ventilator, pa je većina ozbiljnih kvarova upravo tu. Dobra vest je da nije svako „čudno” ponašanje spoljne jedinice kvar. Evo kako da ih razlikujete.
Kada spoljna jedinica stoji, a sve je ispravno
Pre nego što zakažete servis, isključite ove normalne situacije.
Temperatura je postignuta. Inverter klima, kada prostorija dostigne zadatu temperaturu, usporava kompresor ili ga potpuno zaustavlja. Unutrašnja jedinica tada nastavlja da duva, a spoljna miruje. Kada temperatura ponovo poraste, spoljna se sama uključi.
Zaštitno kašnjenje. Posle gašenja i ponovnog uključenja, spoljna jedinica namerno čeka oko tri minuta. To štiti kompresor od paljenja pod pritiskom. Ako je uključite i ništa se ne dešava odmah, sačekajte.
Odmrzavanje. Zimi spoljna jedinica povremeno otapa led. Ventilator tada stane, čuje se šištanje, a iz jedinice izlazi para. Posle nekoliko minuta grejanje se nastavlja.
Kada spoljna jedinica stvarno ne radi
Ako unutrašnja jedinica duva, ali vazduh nije ni hladan ni topao, a spoljna stoji duže od nekoliko minuta, problem je stvaran. Najčešći uzroci su:
- Neispravan kondenzator. Kompresor ili ventilator dobija struju, ali ne može da se pokrene. Čuje se zujanje, a ventilator stoji ili se okreće samo ako ga gurnete
- Kvar na elektronici spoljne jedinice, često posle skoka napona ili grmljavine
- Prekinut ili oštećen kabl između dve jedinice, pa spoljna ne dobija signal
- Zaštita od niskog pritiska, kada u sistemu nema dovoljno gasa
- Isključen poseban osigurač za klimu u tabli
Prvo proverite osigurač. Ako je uključen, a na unutrašnjoj jedinici trepće lampica, to je najčešće kod greške. Kako da ga pročitate, objasnili smo u tekstu klima treperi lampica.
Zvukovi i šta znače
Spoljna jedinica nikad nije potpuno tiha, ali neki zvukovi nisu normalni.
Lupanje i zveckanje najčešće dolaze od olabavljenih šrafova na kućištu ili nosača kojima je jedinica pričvršćena za zid. Vibracije se prenose na zid i u stan, a u zgradi i kod komšija. Ovo se rešava pritezanjem i, po potrebi, gumenim podloškama.
Struganje ili udaranje u ritmu ventilatora znači da lopatice nešto dodiruju: lišće, kesu, granu ili, zimi, led. Ostavljen tako, ventilator se može slomiti.
Glasno zujanje bez pokretanja ventilatora najčešće je kondenzator, opisan iznad.
Jako metalno lupanje iz same unutrašnjosti, kao da nešto udara, može da ukazuje na problem sa kompresorom. Tada klimu isključite i zovite servis.
Šištanje i krckanje zimi su obično odmrzavanje i normalni su.
Spoljna jedinica u Beogradu: posebni uslovi
Na beogradskim zgradama spoljne jedinice su često na fasadi, na visini, ili jedna pored druge na istoj terasi. Kada je jedinica u uskom prostoru ili zatvorenoj lođi, nema dovoljno protoka vazduha, pa se pregreva leti i gasi zbog zaštite. Proverite da ispred rešetke ima bar pola metra slobodnog prostora.
Ako jedinica stoji na fasadi, imajte u vidu i pravila koja važe za njeno postavljanje. O tome smo pisali u tekstu klima na fasadi: rokovi i kazne, a o specifičnostima visokih zgrada u tekstu klima u soliteru na Novom Beogradu.
Šta možete sami, a šta ne
Sami možete da proverite osigurač, uklonite lišće i kese sa rešetke dok je klima isključena iz struje i oslobodite prostor oko jedinice. Skidanje kućišta, provera kondenzatora i rad na električnim delovima nisu za kućnu proveru. U spoljnoj jedinici postoje kondenzatori koji zadržavaju napon i posle isključenja.
Koliko košta popravka
Konstatacija kvara u Beogradu košta 1.700 dinara. Zamena kondenzatora je od 4.000 do 6.500 dinara, popravka elektronike od 3.500 do 8.000 dinara, a dopuna i provera freona od 7.000 do 10.000 dinara za klime od 9 i 12 BTU, zavisno od tipa gasa. Ostale stavke su u cenovniku, a način rada na stranici popravka klima uređaja.
Ako spoljna jedinica stoji ili pravi buku koju niste ranije čuli, pozovite Servis klime Beograd na 064 133 7373.
